E yu di kachó malu

E promé kos ku bo tin ku puntra bo mes ora bo ta sospecha ku bo kachó ta malu, ta ku no ta nada ku lo por ta peligroso pa bo bestianan. Sòru pa bo bestianan ta sufisiente di ènter, i tambe ku nan no ta infestá ku kualkier plaga i ku nan resistensia ta bon. Kachónan salú ta mas resistente i ménos aksesibel pa malesa di otro.
Si bo ta sospechá ku e yu di kachó ta malu, semper bai un veterinario kuné promé ku bo bai kas kuné.

Cuba, a seka kada ora mester dun’e ORS

Kon bo ta rekonosé un yu di kachó malu. Na promé lugá na su wowonan. Bo ke mira e wowonan “lusi”. Un bista ku ta bria i ku ta kla. Yu di kachó tin un manera di wak ora nan ta malu ku e mihó manera di deskribí ta dòf i mat. Nan kurpa no tin grasia, ta slap i ketu. Ora bo kue su kueru tene i hisa bo ta mira ku e ta tuma su tempu pa bai bèk na su lugá. Esaki ta un seña ku e ta deshidratá. Kompará esaki ku bo mes kueru ku bo ta tene meimei di bo dedenan i laga los. Lo bo ripara ku e ta sak bai su lugá bèk. Otro karakterístika di malesa ta, kentura, sakamentu, habrimentu di barika òf pupu ku tin sleim/sanger den dje. Su lana ta pará, e tin parti limpi, su kueru ta yen ròchi. Karni djente blanku/ i sobra di su boka ku mester ta ros blanku tambe. E ta tembla, e ta haña steipi, i tin mal aliento. Den algun palabra sufisiente kos pa paga tinu i pa rekonosé. Yu di kachó ta vulnerabel i si bo warda di mas e por resultá fatal. Pues bai un veterinario promé pa promé asistensia.

Ora bo yega kas. Ta rekomendabel pa tene e chikí apart for di sobra kachó. Te ora ku bo tin sigur ku e no ta infektá ku algu kontagioso. Si no ta algu kontagioso? Hopi bon, pone inmediatamente serka sobra, esaki ta bon pa su desaroyo emoshonal. Bo tin ku tene apartá? Pensa riba lo siguiente. Pone apart so no ta sufisiente. Sòru pa un bon higiena, pues limpia e besindario di e yu di kachó kontinuamente ku por ehèmpel awa ku Kloròks. Pero kòrda tambe riba kontaminashon. Si bo a hasi algu ku e yu di kachó, laba bo mannan. Paga masha bon tinu ku bo no a Sali ku algu bou di bo slòf ku por kontaminá e otronan ku e bakteria. Laba tur su kosnan i sèrbètè apart . E kosnan aki ta zona manera masha spantoso, pero si bo ta atento riba higiena bo no tin masha di tin miedu di dje. Den e 4 añanan ku mi a kuida kachó nunka mi no tabata tin problema ku kontaminashon di malesa serka mi kachónan. Nos tabata tin tur tipo di bestia den kas. Di yu di kachó ku diferente sorto di sarna te kachó ku parvo i bichi.

Basiel na pal’i bida

Te hasta kachó ku tabata sospechá di ta kontaminá ku “hondenziekte” (malesa di kachó). E e mi tin ku bisa frankamente ku e periodo ei tabata un ku masha suspenso i ku a duna mi hopi nervio pero tur kos a yega na un final satisfaktorio. Danki Dios tabata trata di kasonan di sospecho ku no tabata tin niun efekto neurológiko manera mania i tabata tin un chèns pa bira e malesa di kachó. Ora ta trata di síntoma ku ta indiká bon kla ku ta trata di e malesa aki, esta pulmon sushi, wowonan sushi i mania di su kurpa kompleto, ta mihó pas’é angua pa e bai sosegá. Pero hopi kachó tambe tin wowo sushi, i pulmonnan sushi i kentura den otro situashon i na mi konsepto ta opta muchu lihé pa pasa nan angua pa nan bai sosegá.

Tin diferente produkto ku por yuda bo yu di kachó bolbe haña forsa. Sigur ora nan no ke kome ta importante pa duna nan nutriente i líkido. Esei ta mas importante ku kuminda riba su mes ora nan ta hopi malu.
Nutrical, un tubu ku ta konsistí di un vitamina i tur tipo di mineral di konsistente manera un stropi. Esaki ta ideal pa yu di kachó ku tin tiki resistensia. Tambe pa yunan di kachó ku tin algun lugá rondó sin kabei den nan lana. Tambe e ta yuda hopi bia ora ta trata di un tiki beskein òf ménos resistensia. E ta yuda nan superá esaki nèt un tiki mas mihó. E vitamina aki ta yuda nan haña un tiki mas apetit pasobra nan ta kuminsá sinti nan mes mihó. Algun bia pa dia algu mas ku grandura di un pitipuá ta sufisiente pa un chikí. E ta optenibel serka veterinario.
ORS, ta un produkto sumamente importante ku kada hende ku tin kachó ta kria mester tin den kas. E ta yuda ora bo tin yu di kachó ku a deshidratá/ suak òf ku tin habrimentu di barika. Yu di kachó ku tin habrimentu di barika ta pèrdè muchu líkido. Ku ORS bo ta yuda nan optené e suku, salu i mineral na nivel i pa mantené esaki na nivel. Trata na duna e yu esaki mas tantu ku ta posibel di bebe, maske ku ta 5 cc so kada mei ora.

Basiel a kura por kompleto ita kla pa adopshon

Manera nan sinti nan mes un tiki mas mihó bo por duna nan algu mas. E ta un lucha enorme pero bo ta nota e kambio. No lubidá di duna e yu di kachó den mardugá tambe algun bia líkido. Esaki ta sumamente importante si bo ke salb’é i a largá su bida. Si akaso e no haña sufisiente líkido ta rekomendabel pa laga un veterinario dun’é pal’i bida.
Sòru pa bo kachó malu tin sosiegu i pone den un ambiente trankil. Sosiegu ta masha importante. Paga tinu ku friu, kualkier kos dun’é un butishi ku e por bai drumi banda di dje segun su deseo pa tene kayente. Pa hende i bestia salú bida den paisnan tropikal no ta friu pero pa bestianan malu/suak nan tin e nesesidat di kalor. Baña bestianan malu solamente si dòkter a preskribí esaki (por ehèmpel si ta trata di sarna òf beskein ku shampu spesial) den tur otro kaso, mantené nan seku! Tene kuidou ku trèk.
Lokual ku tambe ta bon pa tin den kas ta un tèrmometer. E promedio di temperatura di un kachó salú ta entre di 38 i 39 grado Celsius. Tur kos ku ta mas ku 39 grado ta keda konsiderá komo kentura. Pa bo midi su temperatura ta mihó bo hasié ora e kachó a kaba di sosegá, di aktividat, wega, strès òf un buèlta den outo ya ku tur esakinan por okashoná su temperatura pa elevá.
Pa kachónan ku tin habrimentu di barika ta mihó bo duna nan aros ku filè di galiña pa kalma e stoma i tripanan.
Wak pa e diferente malesanan i nan síntoma nan e kapítulo ku ta trata kuido di e kachó adulto. Einan tin deskribí e mayoria malesa ku ta paresé riba nos isla.

©Rescueracao 2022